Obavezne
radnje kod svakog namaza su:
1.)
Nijjet (namjera)
2.)
Kijam (stajanje)
3.)
Tekbiretul ihram (reći 'Allahuekber'na početku namaza)
4.)
Ruku (pregibanje)
5.)
Dvije sedžde (stavljanje čela na zemlju)
6.)
Kira'et (učenje sure el-Hamd i druge sure)
7.)
Zikr (spominjanje i veličanje Allaha u ruku-u i sedždama)
8.)
Tešahud (svjedočenje poslije druge sedžde u drugom i zadnjem rekatu).
9.)
Selami (pozdrav)
10.)
Tertib (redosljed)
11.)
Muvalat (neprekidnost
Elementarni (rukn) dijelovi namaza
Neke
od obaveznih radnji spadaju u elementarne dijelove namaza ili rukn. To znači da, ako osoba koja klanja izostavi jednu
od njih, namjerno ili u zaboravu, njen namaz postaje batil. Druge obavezne radnje ne spadaju u elementarne dijelove namaza, pa ako ih osoba izostavi
greškom, njen namaz ne postaje batil. Postoji pet elementernih ili rukn dijelova namaza, a to su:
1.)
Nijjet ili namjera
2.)
Tekbiretul ihram (reći ''Allahuekber'')
3.)
Stajanje prije ruku-a
4.)
Ruku
5.)
Dvije sedžde
1.)
Nijjet ili namjera
· Trebamo
početi namaz s namjerom da se približimo Allahu, izvršimo obavezu i priznamo Allaha kao Onoga kome se klanja
i čini sedžda. U svakom slučaju, nije neophodno nijjet izgovoriti u ovom ili bilo kojem drugom obliku.
· Treba
se biti svjestan nijjeta od početka do kraja namaza. Ako za vrijeme klanjanja postanemo toliko zanešeni i izgubljeni
da, ako bi bili upitani šta radimo, ne bismo bili u stanju odgovoriti, namaz je batil .
· Treba
se klanjati samo da bi se izvršila Allahova naređenja i jedino zbog Njegovog zadovoljstva. Ako neko klanja s namjerom
da se pokaže pred drugima, njegov namaz je batil. Čak mu je namaz neispravan i u slučaju da mu je nijjet pomiješan
s željom da se pokaže pred drugima.
2.)
Tekbiretul Ihram ili reći ''Allahuekber''
· Reći
''Allahuekber'' na početku svakog namaza je obavezno.
· Kada
se izgovara tekbiretul ihram tijelo se ne smije micati. Ako se izgovori Allahuekber dok se još mičemo, tekbir je
batil.
· Mustehab
ili preporučeno je za vrijeme izgovaranja prvog tekbira, kao i svih tekbira u namazu, ruke podignu paraleno sa ušima.
3.)
Kijam (stajanje)
· Stajati
uspravno dok kažemo tekbiretul ihram i stajati prije prelaska u ruku (pregibanja) je rukn (elementarni dio) namaza.
· Nema
problema ako se osoba koja klanja u zaboravnosti pomjeri ili se nagne na stranu, ili se osloni na nešto.
· Nema
problema ako se ruke ili prsti pomjere dok se uči sura el-Hamdulillah, mada se iz predostrožnosti preporučje
da se to izbjegne.
· Ako
osoba nije u stanju da stoji, treba sjesti, a ako nije u stanju ni da sjedi onda treba leći. Sve dok se tijelo potpuno
ne smiri, ne treba učiti obavezni zikr (spominjanje Allaha).
· Mustehab
je za osobu koja klanja da stoji uspravno, opuštenih ramena, s rukama niz tijelo sa skupljenim prstima, pogledom na mjesto
sedžde, raspoređenom težinom tijela na obe noge, držati oba stopala u liniji.
4.)
Kira'et (učenje) sure el-Hamd i druge kur'anske sure.
-
U dnevnim vadžib namazima se treba proučiti suru el-Hamdulillah (fatiha)
u prvom i drugom rekatu poslije koje se treba proučiti jedna cijela sura.
-
U mustehab (sunnet) namazima nije neophodno učiti drugu
suru poslije el-Hamdulillah. Za određene sunnet namaze, gdje se preporučuju posebne sure, osoba može, ako želi,
da slijedi pravilo i da prouči i drugu suru.
-
Vadžib
ili obavezno je za muškarca da prouči suru el- Hamdulillah i drugu suru glasno, kod fedžra (sabaha), magriba
(akšama) i iša (jacije). Također je vadžib za muškarca i za ženu da prouče suru el-Hamdulillah
i drugu suru tiho, kod zuhr-a (podne) i asr-a (ikindije)
-
Ženi je dozvoljen izbor da prouči el-Hamdulillah i drugu
suru kod sabaha, akšama i jacije glasno ili tiho.
-
Ako osoba namjerno uči glasno ondje gdje treba učiti tiho,
ili namjerno uči tiho tamo gdje treba učiti glasno, onda je njen namaz batil. Ako se to čini nenamjerno ili u neznanju
pravila, namaz je u redu.
-
Ako se glas pri učenju
sura podigne neobično visoko, tako da to prelazi u galamu namaz je batil.
-
U trećem i četvrtom
rekatu može se učiti sura el- Hamdulillahi ili tesbihat arb'ah tj. Subhanallahi vel hamdu lillahi ve la ilahe illellahu
vallahu ekber, što može biti proučeno jednom, ali je bolje ako se prouči tri puta. U ovim rekatima sve
što se uči treba biti učeno tiho.
-
Mustehab je da se u
prvom rekatu prije sure el-Hamd prouči E'uzu billahi mineš šejtanir radžim (Kod Allaha tražim zaštitu
od prokletog Šejtana) i da se kod zuhr-a i asr-a (podneva i ikindije) Bismillahir rahmanir rahim prouči glasno.
Mustehab je da se sura el-Hamd i druga sura prouče jasno, sa malom pauzom na kraju svakog ajeta, i da se obrati pažnja
na njihovo značenje. Mustehab je da imam ili osoba koja sama klanja kaže Elhamdulillahi rabbil 'alemin poslije učenja
sure el-Hamd, a poslije učenja sure Kul huvallahu ahad kaže 'Kezalikellahu rabbi' (Takav je Allah, moj Gospodar),
jednom, dva puta ili tri puta. Takođe je mustehab da se napravi mala pauza poslije proučene sure, pa da se onda
kaže tekbir (Allahuekber), prije prelaska u ruku ili učenja kunut -a (dove);
-
Mekruh ili nepoželjno je ne proučiti sure Kul huvallahu
ahad bar u jednom od pet dnevnih namaza.
-
Također je mekruh proučiti sure Kul huvallahu ahad u jednom dahu.
5.)
Ruku (pregibanje)
· U
svakom rekatu, poslije proučenih sura tj. kira'et-a, treba se sagnuti u tolikoj mjeri da se vrhovima prstiju mogu dodirnuti
koljena. Ova radnja se zove ruku.
· Kada
se nalazimo u ovom položaju bolje je da kažemo Subhanallah tri puta ili Subhane rabbijel
'azimi ve bi hamdih jednom. Također je izgovaranje bilo kojeg zikra (spominjanja, veličanja Allaha, s.v.t.)
u ovoj mjeri dovoljno. Ako je vrijeme za namaz kratko ili ako postoji neki razlog zbog kojeg moramo ubrzano klanjati,
dovoljno je reći Subhanallah jednom.
· Mustehab
je prije prelaska u ruku, dok se još stoji uspravno, reći tekbir (Allahuekber). Kada smo u ruku-u trebamo gurnuti
koljena nazad, držati leđa u ravnini, ispružiti vrat i držati ga u liniji sa leđima, gledati između
stopala, pruočiti salavat na Božijeg Poslanika prije ili poslije zikra. Poslije ovoga kada se ispravimo, mustehab
ili preporučeno je reći Semi'allahu limen hamideh (Čuje Allah onoga ko Njega
hvali.)
· Poslije
završenog zikra treba se uspraviti, sačekati da se tijelo potpuno umiri i onda preći u sedždu. Ako neko
pređe u sedždu prije nego se potpuno uspravi ili prije nego se tijelo umiri, njegov namaz je batil.
6.)
Sedžda ... ;
· Sedžda
znači stavljanje čela na zemlju na određen način s namjerom pokornosti i poniznosti pred Allahom, subhanehu
ve te'ala. Osoba koja klanja treba u svakom rekatu poslije učinjenog pregibanja (ruku) učiniti dvije sedžde.
Kada se čini sedžda,obavezno je da oba dlana, oba koljena i oba velika nožna prsta budu položeni na tlo.
(Sedam tačaka na tijelu moraju dodirivati tlo kada smo u sedždi)
· Dvije
sedžde čine elementarni dio namaza. Ako neko neučini dvije sedžde u rekatu vadžib namaza, bilo namjerno
ili u zaboravu, ili ako doda dvije sedžde, njegov namaz je batil ili nevažeći.
· U
sedždi je bolje reći Subhanallah tri puta ili Subhane rabbijel a'la ve bi hamdih jednom.
Takođe je prihvatljivo reći bilo koji zikr u istoj mjeri. Mustehab je reći Subhane Rabbijel A'la
ve bi hamdih tri, pet ili sedam puta, ili više.
· Ako
osoba nije u stanju da učini sedždu, treba napraviti znak glavom, a ako ni to ne može učiniti, treba napraviti
znak očnim kapcima ...
· Sedždu
treba učiniti na zemlji ili na onim materijalima koji rastu iz zemlje, koji nisu jestivi i od kojih se ne pravi odjeća.
Nije dozvoljeno činiti sedždu na stvarima od kojih se pravi hrana ili odjeća (npr. pšenica, pamuk, itd.),
ili na materijalima koji se ne smatraju dijelom zemlje (npr. zlato, srebro, minerali, itd.)
· Ove
stvari su mustehab kada se čine sedžde:
· Reći
tekbir (Allahuekber) kada se uspravimo poslije učinjenog pregibanja (ruku-a), a prije prelaska u sedždu.
· Kada
se pođe u sedždu, muškarac treba prvo staviti ruke na tlo, dok žena treba staviti prvo koljena.
· Kada
činimo sedždu, prsti se trebaju skupiti, biti paralelni sa ušima, s vrhovima usmjereni ka Kibli.
· Poslije
obavljene sedžde, sjesti na lijevom bedru, stavljajući gornji dio stopala desne noge na taban lijeve.
· Poslije
svake sedžde, kada se sjedne i tijelo umiri, reći tekbir (Allahuekber)
· Kada
sjednemo poslije učinjene prve sedžde i tijelo se umiri, reći : ''Estagfirullahe rabbi
ve etubu ilejh'' (Tražim oprost od Allaha i Njemu se sada vraćam)
· Kad
je tijelo mirno, prije prelaska u drugu sedždu, reći tekbir.
· Mustehab
je produžiti sedždu i kada se sjedne poslije sedžde staviti ruke na bedra.
· Proučiti
salavat na poslanika Muhammeda s.a.v., kada smo u sedždi.
· Kada
se podižemo od tla trebamo prvo podići koljena, a zatim ruke.
· Pri
dizanju reći: Bi havlillahi ve kuvvetihi akumu ve aku'd (Sa Allahovom pomoći i snagom ustajem i sjedam)
7.)
Tešahhud
U
drugom rekatu svakog vadžib namaza i u trećem rekatu magrib (akšam) namaza i četvrtom rekatu zuhra (podne),
asra (ikindije) i iša (jacije), treba se sjesti, umiriti tijelo i proučiti tešahud: 'Ešhedu
en la ilahe illellahu vahdehu la šerikeleh, ve ešhedu enne Muhammeden 'Abduhu ve Resuluh. Allahume
salli 'ala Muhammedin ve Aali Muhammed. (Izjavljujem i svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, jedinog,
Kome se ništa ne može pridružiti, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Bože! Blagoslovi
Muhammeda i porodicu Muhammedovu)
8.)
Selami
Kada
se sjedi u zadnjem rekatu, poslije proučenog tešahuda treba proučiti selame: 'Esselamu
'alejke ejjuhen Nebijju ve rahmetullahi ve berekatuh. Esselamu 'alejna ve 'alaa 'ibadillahis salihin. Esselamu 'alejkum ve
rahmetullahi ve berekatuh. ((Allahov) Mir neka je tebi Poslaniče, i Allahova milost i blagoslov. (Allahov)
Mir neka je nama i svim pravednim i pobožnim Allahovim robovima. (Allahov) Mir neka je vama, i Allahova milost i blagoslov.)
Mustehab
je proučiti kunut (dovu) prije prelaska u ruku u drugom rekatu vadžib kao i sunnet namaza. Dok se uči kunut, mustehab je držati
ruke ispred lica, dlanovima okrenutim prema nebu i držati dlanove i prste sastavljene. Mustehab je gledati u dlanove
za vrijeme učenja.
9.)
Tertib (redosljed)
-
Ako neko namjerno promijeni redosljed radnji u namazu, npr. ako prouči prvo drugu suru prije el-Hamda ili učini
sedždu prije ruku-a, njegov namaz je batil.
-
Ako osoba
zaboravi radnju koja je elementarni dio namaza i uradi onu koja slijedi iz nje, npr. ako učini dvije sedžde, a zaboravi
ruku, njen namaz je batil.
-
Ako neko zaboravi dio namaza koji nije elementaran i uradi onaj dio koji jest, npr. ako neko zaboravi proučiti
suru i počne se saginjati u ruku njegov namaz je u redu.
10.)
Muvalat (neprekidnost)
-
Za vrijeme namaza moramo održavati kontinuitet. To znači da se sve radnje trebaju činiti u neprekidnom
redu. Ako se dozvoli neopravdana pauza između, tako da se više ne može reći da se klanja, takav namaz
je batil.
-
Produžavanjem ruku-a i sedžde ne narušava se muvalat. |