Make your own free website on Tripod.com

exqvmt.gif

Propisi koji se odnose na umrlog Muslimana
Home
Uskoro
Banneri
Illahije
Mekka
Vjerovanje u Allaha Dz.s
Vjerovati u Meleke
Vjerovanje u Objave
Vjerovati u Poslanike
Vjerovati u Sudnji Dan
Vjerovati u Sudbinu
Zene Dzenneta
Dzennet i Dzehennem
Zasto Muslimane svuda Ubijaju?
Put Ashaba
Hadis Mjeseca
73 Hadisa Allahovog poslanika Muhammeda a.s
Ogled o Metafori Dzennet
Elif-lam-mim
Znacenja Kur'ana
Posao i Poslovanje
Musliman na Zapadu
Poslusnost roditeljima
Propisi koji se odnose na umrlog Muslimana
Smrt- Ono od cega bjezimo
Namaz-Sta je?Zasto? Kada? i Kako?
Namaska Pravila
Slijedzenje mudztehida
Hadisi
Brak u Islamu
Vjerovanje
Pokaji se prije smrti
16 nacina za nosenje sa stresom i napetoscu
Musa, alejhisselam, i hazreti Hidr
Bijeg od Smrti
Uciniti svijest o smrti lijepom
Muhammedovo s.a.w.s kosmicko putovanje
Kur'an - Smak Svijeta
Es-Sunnen (Mehmed Handzic)
Pismo Muslimanskoj omladini

Propisi koji se odnose na umrlog muslimana

Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un

Allahovi smo i Njemu se vraćamo

 

- Umirućeg muslimana, bilo da je to čovjek ili žena, mlada osoba ili stara, treba poleći na leđa, s tabanima okrenutim prema kibli.

 

- Dati gusul, umotati u kafan, klanjati dženazu i ukopati (dafan) svakog umrlog muslimana, bilo kojem mezhebu on pripadao, obavezno je za veliju umrlog[1]. On mora obaviti sve to ili sam ili zadužiti nekoga da to uradi umjesto njega. Ako umrli nema veliju, ili on odbije da izvrši svoju dužnost, onda dužnost pada na sve muslimane podjednako kao vadžib kifaî.[2]

 

Gusul

Vadžib je dati umrlom tri gusula u sljedećem redoslijedu: prvi s vodom u koju se stavio prah lišća sidra[3], zatim, drugi s vodom u koju se stavilo kamfora, i onda treći sa čistom vodom. Ako se lišće sidra i kamfor ne može naći, gusuliti treba tri puta s čistom vodom i onda na kraju dati umrlom tejemmum.

 

Osoba koja daje gusul mora biti musliman, zrela, znati pravila i gusuliti sa kurbet nijetom.[4]

 

Ako se beba, koja je navršila 4 mjeseca ili više rodi mrtva , vadžib joj je dati gusul, pa čak i onda kada nije navršila toliko, ali je poprimila ljudski izgled.

 

Haram je za muškarca da dă gusul umrloj ženi kao i za ženu da dă gusul umrlom muškarcu. Muž i žena mogu dati gusul jedno drugome, ali se preporučuje da se pronađe žena za ženu i muškarac za muškarca.

 

Privatna mjesta za vrijeme gusula moraju biti prekrivena jer je gledanje u njih haram.

 

Gusul mejita je isti kao i gusul džunuba, samo što u ovom slučaju, poslije pranja glave i vrata, prvo se mora oprati desna strana, a zatim lijeva.

 

Naplaćivati za urađen gusul mejita je haram. Gusul onoga koji ga čini imajući na umu samo da zaradi, bez kurbet nijeta, batil je tj. neispravan.

 

Osoba koja daje tejemum umrlom treba svojim dlanovima udariti po zemlji i onda preći njima lice i gornje strane šaka mejita. Ili je još bolje, ako je moguće, za tejemum koristiti ruke mejita.

 

Kafan

Kafan zanči umotati mejita u tri komada tkanine: prvi, od pupka do koljena (ili još bolje od grudi do stopala); drugi, od ramena do sredine listova (ili još bolje do stopala), i treći mora biti dovoljno dug da se krajevi mogu podvezati i dovoljno širok da se strane mogu preklopiti.

 

Novac za vadžib veličinu kafana treba biti nabavljen novcem iz ostavštine umrlog.

 

Hunut

Ako se raspolaže kamforom onda je vadžib staviti ga na čelo, dlanove, koljena i dva velika nožna prsta umrlog  poslije obavljenog gusula. Ovo se zove hunut. Ako nije moguće naći kamfor, onda njegovo stavljanje nije vadžib.

 

Dženaza

Klanjati dženazu za svakog umrlog muslimana kao i za muslimansko dijete, koje je navršilo 6 godina starosti, je vadžib.

 

Dženazu treba klanjati poslije gusula, hunuta i kafana.

 

Za klanjanje dženaze abdest nije obavezan, mada je mustehab pridržavati se svih pravila kao i za druge namaze.

 

Oni koji klanjaju dženazu trebaju se okrenuti ka kibli, a za mejita je vadžib da bude položen na leđa i da mu glava bude na desnoj, a noge na lijevoj strani imama koji klanja dženazu.

 

Nijetiti se može ovako: ''Klanjam dženazu za ovog umrlog da bih se približio/la Allahu (kurbeten ilellăh).''

 

Ako je mejit ukopan bez klanjanja dženaze, namjerno ili ne, zbog opravdanog razloga ili ne, ili se kasnije sazna da je obavljeni namaz bio neispravan – nije ga dozvoljeno ponovo iskopati. Može se klanjati pokraj kabura ako se misli da se tijelo još nije raspalo, sa nijetom Allahovog zadovoljstva.

 

Dženaza se klanja na sljedeći način:

- Poslije nijeta i prvog tekbira (allăhu ekber) imam naglas, a za njim us sebi i drugi, trebaju reći: ešhedu el lă ilăhe illellăh ve ešhedu enne Muhammeden resulullăh.

- Poslije drugog tekbira treba se reći: allahumme salli 'ală muhammedin ve ăli muhammed.

- Poslije trećeg tekbira treba se reći: allăhummagfir lil mu'minîne vel mu'minăt.

- Poslije četvrtog tekbira, ako je mejit muško, treba se reći: allăhummagfir li hazel mejjit, a ako je žensko: allăhummagfir hăzihil mejjit

- Poslije ovoga treba se izgovoriti peti tekbir.

 

Za vrijeme izgovaranja svakog tekbira mustehab je podignuti ruke u ravninu s licem, sa dlanovima okrenutim prema kibli.

 

Mekruh je klanjati dženazu u unutrašnjosti džamije.

 

Dafan

Vadžib je ukopati mejita u zemlju toliko duboko da se njegov mogući smrad neće osjetiti i da ga životinje ne mogu iskopati.

 

Tijelo treba poleći u kabur na njegovu desnu stranu tako da lice bude okrenuto prema kibli.

 

Nije dozvoljeno ukopati muslimana na groblju nemuslimana, niti nemuslimana ukopati među muslimane.

 

Ako žena umre sa živom bebom u stomaku, beba se treba izvaditit na najbezbjedniji način, čak i onda kada nema nade da će preživjeti.

 

Svaki put kada se sjetimo umrlog mustehab je reći: inna lillăhi ve inna ilejhi rădži'ũn (mi smo Allahovi i Njemu ćemo se vratiti), i trebamo učiti Kur'an za njega/nju. Kaburi roditelja se moraju posjećivati i tu moliti za njih.

 

Vahshat namaz

U prvoj noći poslije dženaze mustehab je klanjati dva rekjata vahshat namaza za umrlog. Ovaj namaz se klanja na sljedeći način: poslije učenja sure el-hamd, treba se jednom proučiti ajetul kursij[5]. U drugom rekjatu poslije el-hamda, treba proučiti suru inna enzelnahu[6] deset puta. Kada se namaz završi treba se uputiti dova Allahu u kojoj se traži da sevab ovog namaza ide u kabur umrlog (navesti ime).

 

Ovaj namaz se može klanjati u bilo kojem dijelu prve noći poslije ukopavanja, mada se preporučuje da bude klanjan odmah poslije jacije.

 

Iskopavanje

Haram je otvoriti kabur muslimana, čak i onda kada se radi  o djetetu ili umobolnoj osobi, osim i sljedećim slučajevima:

  1. Ako je umrli ukopan na otetoj zemlji i ako vlasnik ne dopušta da kabur tu ostane.

  2. Ako je kafan na umrom nezakonito prisvojen  i ako ga osoba kojoj pripada želi nazad.

  3. Kada otvranje kabura neće biti ponižavajuće za umrlog, i zna se da je bio ukopan bez gusula ili kafana, ili je gusul ili kafan bio nespravan, ili nije bio položen prema kibli.

  4. Kada se mora iskopati tijelo da bi se ustvrdilo nečije pravo koje je važnije od čuvanja nepovredivosti kabura.

  5. Kada je tijelo umrlog ukopano na mjestu neprikladnom za muslimana, kao što je groblje nemuslimana ili smetljište.

  6. Kada se tijelo mora iskopati zbog nečeg važnijeg od čuvanja nepovredivosti kabura, npr. kada se mora iskopati trudna žena da bi se izvadila živa beba.

  7. Kada se strahuje da bi divlje zvijeri iskopale tijelo, ili bi bilo odnešeno vodom, ili bi ga neprijatelj mogao iskopati.